Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odbio je sinoć da govori o detaljim iz afere „Telekom” i nije objasnio zašto kontroverzni biznismen Veselin Barović nije saslušan u tom slučaju. „Dan” u saradnji sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) otkriva dokumenta o kojima Katnić nije htio da govori, a koja pokazuju da je Barović dogovarao cijenu manjinskih akcija prilikom privatizacije Telekoma, a koju je potpisao tadašnji premijer, a današnji šef države Milo Đukanović.
Riječ je o dokazu koji je pročitan na saslušanju direktora Mađar telekoma u SAD, u okviru sudskog procesa koji je protiv trojice tih direktora vođen pred Federalnim sudom na Menhentnu jer su sačinjena četiri lažna konsultantska ugovora preko kojih je isplaćeno mito crnogorskim zvaničnicima. U pitanju je dokaz broj 68, koji se odnosi na mejl u kome je zapisnik sa sastanka koji je održan 12. januara 2005.godine u Podgorici.
U sporazumu koji su potpisali sa američkim pravosuđem, Mađar telekom priznaje da su sporna četiri ugovora sa Fiestom, Sigmom, Aktivom i firmom Roli sklopili da bi obezbijedili da im zvaničnici crnogorske vlade omoguće da kupe akcije manjinskih akcionara kako bi imali dvije trećine akcija, što je bio njihov uslov za kupovinu Crnogorskog telekoma. Dokument o saslušanju na kojem su predstavnici američkog pravosuđa ispitivali direktore Mađar telekoma sadrži, između ostalog, i podatke o mejlu koji je Silivije Radišić, konsultant Mađar telekoma, poslao jednom od direktora o detaljima sastanka u Podgorici.
Kako se može vidjeti iz dokumenata, tajnom sastanku u Podgorici prisustvovali su Oleg Obradović, Veselin Barović iz Eurofonda, Damjan Hosta (Monte Adrija), Tamaš Morvai, predstavnik Mađar telekoma, kao i Johanes Solih i Silvije Radišić iz CA IB. To je, inače, firma koja je pružala konsultantske usluge Mađar telekomu u postupku privatizacije Crnogorskog telekoma.
U zapisniku sa tog sastanka piše da Barović ima značajan uticaj na HLT, Eurofond, Atlas fond i Monetu, koji zajedno imaju 15,4 odsto akcija, s tim da je on u stanju da obezbijedi i dodatnih 17 odsto, odnosno ima značajan uticaj nad oko 32 odsto akcija manjinskih akcionara.
U zapisniku sa tog sastanka piše da Barović i Hosta procjenjuju da bi manjinski akcionari prihvatili ponudu od najmanje 2,5 eura po akciji, ali se javlja problem jer je Mađar telekom imao ograničen budžet za kupovinu manjinskih akcija od 2,2 eura, pa je firma CA IB – kao konsultant - predložila da Vlada doda 0,3 eura po akciji.
Potom se vidi da je Obradović rekao da to može biti izvodljivo, ali da mora da dodatno provjeri sa glavnim donosiocima odluka na strani Vlade.
Nakon tog sastanka, istog dana je održan i drugi sastanak, na kome su bili samo Obradović i Kofler – direktor konsultantske firme koja je savjetovala Mađar telekom.
U tački pet zapisnika sa tog sastanka navedeno je da Vlada treba da plati 0,3 eura po akciji manjinskim akcionarima.
Ispostavilo se da je cijena akcija koju je Barović tražio cijena koja je na kraju i dogovorena, jer je Mađar telekom ipak platio akcije manjinskih akcionara 2,2 eura po akciji, a Vlada je doplatila nedostajućih 0,3 eura po akciji na osnovu odluke koju je potpisao tadašnji premijer Milo Đukanović.
Na taj način Vlada je prihvatila sve što je dogovoreno na tajnom sastanku, a Đukanović potpisuje odluku 31. marta 2005. godine, o čemu postoji i dokument.
Vlada Crne Gore prodala je Telekom 2005.godine, a još tada je bilo jasno da se radi o veoma sumnjivom poslu. Američke vlasti su ubrzo posumnjale u korupciju, pa je njihova Komisija za hartije od vrijednosti (SEK) krajem 2011.godine pokrenula sudski postupak. Sada bi moglo da postane jasnije zašto su predstavnici Mađar Telekoma, koristeći lažne konsultanske ugovore kao masku, platili 7,4 miliona eura mita crnogorskim zvaničnicima.
Specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio je da se u američkim papirima o aferi „Telekom” pominje advokat Ana Đukanović, sestra Mila Đukanovića, ali je odbio da kaže šta je tamo napisano. Odgovarajući na pitanje urednika „Dana” Nikole Markovića, Katnić je rekao da su provjerili ugovor u vezi sa Telekomom koji se dovodi u vezu sa Anom Đukanovićem, ali da tu nema ništa sporno, s tim da nije pojasnio kako su došli do tog zaključka i šta je tačno provjeravano. Marković je u emisiji „Ukrštene riječi” na TV Prva podsjetio da je Katnić nedavno na konferenciji za medije prikazao šemu vezano za aferu „Telekom” kada je ukazao na četiri sklopljena ugovora, od kojih se jedan ugovor odnosi na firmu Sigma, preko koje je advokat Ana Đukanović isplaćivana za navodne konsultantske usluge Telekomu.
– Rekli ste da ste to ispitali i da je sve urađeno po zakonu. Na osnovu čega – pitao je Marković.
Katnić je kazao da su to provjerili i da su sve ugovorene obaveze ispoštovane.
Marković je potom pokazao sporazum između Mađar telekoma i američkih sudskih institucija, gdje se navodi nešto sasvim drugačije od onoga što tvrdi Katnić. Marković je onda pročitao priznanje Mađar telekoma.
On je dodao da Mađar telekom ovim dokumentom priznaje da su sa Sigmom sklopili lažan ugovor, gdje su dali lažne podatke i gdje usluge od 580.000 eura nisu izvršene, te da su detalji u vezi sa Barovićem i Anom Đukanović javno dostupni.
Na Markovićevo pitanje da li se Ana Đukanović pominje u spisima koji su iz SAD dostavljeni crnogorskom tužilaštvu, Katnić je rekao da oni nijesu utvrđivali njenu krivičnopravnu odgovornost. Marković je ponovio pitanje i naglasio da ga jedino interesuje da li se advokatica u tim papirima pominje imenom, a glavni specijalni tužilac je odgovorio potvrdno.
On je onda rekao da ne smije da priča o dokazima i zaprijetio da će napustiti emisiju.
– To ne mogu odgovoriti zato što mi to nije dozvoljeno zakonom – rekao je Katnić, a nakon žestoke rasprave između urednika „Dana” i tužioca emisija je nakratko prekinuta.
M.V.

---

Ispitaće detalje u vezi sa Milovim kreditom
Marković je tokom televizijske emisije pitao Katnića i da li će ispitivati poslove Duška Kneževića sa Đukanovićem, ako ih bude bilo.

– Mi uzimamo pretpostavku i ispitujemo da li ih je bilo. Zašto ne bismo, ispitaćemo sve – kazao je Katnić.

Tvrdi i da će ispitati ugovor o garanciji biznismena Željka Mihailovića i Duška Bana za kredit Mila Đukanovića kod Pirues banke, ukazujući da to jeste važno pitanje. Katnić tvrdi i da je vlasnik Atlas grupe oštetio državu za 120 miliona i da istraga o njegovom poslovanju ide u šest pravaca. Smatra da je Knežević u Velikoj Britaniji angažovao najjače advokate zbog zaštite 60 miliona eura koje traže i sa Istoka i sa Zapada.

On je saopštio da je uhapšen jedan interni revizor Atlas banke jer je izvještaje o nepravilnostima koristio interno, a nepravilnosti je bilo. Naveo je i da će Knežević u slučaju raspisivanja crvene potjernice biti uhapšen i, ako se ispune uslovi, izručen Crnoj Gori.